Infrastruktura prostornih podataka (IPP) (engl. Spatial data infrastructure – SDI), može se definirati kao produkt međusobno povezanih baza prostornih podataka, ali i kao sveobuhvatni proces stvaranja pretpostavki za upravljanje prostornim podacima. (Ključanin, 2013).

Općenito, infrastrukturu prostornih podataka čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih (Nebert, 2001).

Uz pojam infrastruktura prostornih podataka u zemljama Europe koristi se i pojam geoinformacijska infrastruktura (GII). Postoji više shvaćanja i definicija o tome što je to infrastruktura prostornih podataka (IPP). IPP osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu na svim društvenim razinama: u državnoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru i građanstvu u cjelini (Cetl, 2004).

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske Unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) je potpisan 2008-me godine.  Jedan od ciljeva Sporazuma jeste pružanje smjernica EU državi BiH kroz partnerstva koja se tiču reformskih prioriteta u usklađivanju prospisa (među kojima je i INSPIRE direktiva). Međutim, do današnjeg dana INSPIRE direktiva se ne provodi na teritoriju BiH u potpunosti (Ključanin, 2016).

Naime, krajem 2014-te Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu o infrastrukturi prostornih podataka Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je imenovalo subjekte IPP u Federaciji BiH. Slijedeće godine je oformljeno Vijeće IPP FBiH, te imenovani članovi Vijeća.

Prema Uredbi, Vijeće IPP FBiH:

Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove osniva, održava i upravlja Geoportalom IPP FBiH. Preko Geoportala IPP FBiH, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove održava javni servis metapodataka i osigurava subjektima i korisnicima povezivanje sa drugim servisima uključenim u IPP FBiH, kao i pronalaženje, pristup i korištenje prostornih podataka IPP FBiH.