Infrastruktura prostornih podataka (u daljnjem tekstu IPP) je skup tehnologija, mjera, normi, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih čimbenika koji pojednostavljuju raspoloživost i pristup prostornim podacima te omogućavaju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje, održavanje i dijeljenje prostornih podataka u svrhu zadovoljenja potreba u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), kao i njihova uporaba izvan FBiH.

Slično kao pri razvoju saobraćajne ili telekomunikacijske infrastrukture, temeljni koncept razvoja ove infrastrukture se zasniva na uspostavi pouzdanog okruženja za pristup resursima i razmjeni geoinformacija. Ključni elementi njenog razvoja su podaci i metapodaci, mreže i mehanizmi pristupa, standardi, regulativa, financiranje, ljudski resursi i institucionalni okviri. Ovi elementi čine tehnološke i netehnološke komponente koje osiguravaju i koordiniraju razmjenu geoinformacija te zajedno omogućavaju interoperabilnost korištenjem istih tehnologija, standarda i politika.

Najvažnija komponenta bez koje IPP ne može postojati su prostorni podaci. Danas su prostorni podaci dio svakodnevice, često izvana tek neprimjetan pozadinski segment. No, razvojem tehnologije, a s time povezanog i razvoja prostornih podataka, današnje društvo više bez prostornih podataka ne može opstati. Prostorni podaci se praktično najviše vežu uz mobitele, računala, razne senzore i promet (navigaciju i vozila). Prostorni podaci opisuju objekte, događaje i pojave te sadrže osim prostorne i vremensku komponentu. Njihova važnost je danas neupitna, odnosno može se smatrati da su prostorni podaci nužni za funkcioniranje modernog društva.

Prostorni podaci su stoljećima interpretirani i vizualizirani na analognim kartama koje su nam do nedavno bile glavno pomoćno sredstvo prilikom percepcije, razumijevanja i orijentacije objekata i događaja u prostoru. Pojavom i razvojem Geografskih informacijskih sustava (GIS) otvorile su se nove mogućnosti upravljanja prostornim podacima i njihovim osobinama. Razvojem novih proizvoda i usluga razvijaju se gospodarske i tržišne grane te nove generacije znanja i stručnjaka s novim idejama.

Daljnjim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, razvojem prostornih baza podataka, mogućnostima objavljivanja, vizualizacije i distribucije podataka putem interneta javljaju se novi zahtjevi na prostorne podatke. Zahtjevi korisnika za prostornim podacima sve više se ne odnose samo na konvencionalne dokumente u obliku karata, planova i sl., već na ažurirane, geometrijski točne i lako dostupne prostorne podatke u digitalnom obliku. Prirodni je sljedeći korak uspostava infrastrukture koja će sve te prostorne podatke jednoznačno objediniti.